
Formula 1 stigla je u Belgiju na najdužu stazu u kalendaru koja će biti pravi test aerodinamičke učinkovitosti i pokazati u kakvoj formi vozači i momčadi odlaze na ljetnu stanku – donosimo sve o stazi, statistiku i povijest VN Belgije.
Samo tjedan dana nakon McLarenove dvostruke pobjede u Mađarskoj, koju je zasjenila situacija s momčadskim odredbama, Formula 1 stiže na posve drukčiju stazu u Belgiji koja je izuzetno brza, ali ujedno ima i vrlo zahtjevan tehnički drugi sektor koji od postavki traži posve drugo od prvoga i trećeg.
Verstappen ima 76 bodova prednosti ispred Norrisa dok Red Bull vodi s 51 bodom prednosti ispred McLarena i jedno od pitanja koje se nameće je može li McLaren nastaviti smanjivati njihovo vodstvo, posebno uzevši u obzir Perezovu formu na posljednjih sedam utrka.
Red Bull se na superbrzoj Spa vraća na staru specifikaciju aerodinamičkoga paketa budući da je paket uveden u Mađarskoj dizajniran za staze s visokim downforce zahtjevima, a Ferrari će nakon uspješnoga testa modificirane podnice u Mađarskoj nastaviti koristiti paket uveden u Španjolskoj jer su uvjereni da su riješili probleme s poskakivanjem koje se ponovno pojavilo s tim paketom.
Mercedes u Belgiju nastavlja donositi dijelove koji bi im trebali pomoći nastaviti dobar niz rezultata s pet postolja i dvije pobjede na posljednjih pet utrka, a na Spa su donijeli i modificirani difuzor i rub podnice, uz uobičajene promjene na prednjim i stražnjim krilima koje su specifične za brzu stazu poput Spa.
SPA FRANCORCHAMPS

Broj utrka | 68 (1950. – 2024., Spa Francorchamps 56, Zolder 10, Nivelles 2) |
Broj krugova | 44 |
Duljina kruga | 7004 m |
Duljina utrke | 308.052 km |
Rekord kruga u utrci | 1:46.286 (Valtteri Bottas, Mercedes W09, 2018.) |
Apsolutni rekord kruga | 1:41.252 (Lewis Hamilton, Mercedes F1 W11, Q3, 2020.) |
REKORDI (nakon utrke 2023.)
VOZAČI | KONSTRUKTORI | PROIZVOĐAČI MOTORA | |
Pobjede | Michael Schumacher (6) | Ferrari (18) | Ferrari (18) |
Pole positioni | Lewis Hamilton (6) | Ferrari (16) | Ferrari (16) |
Najbrži krugovi | Alain Prost (6) | Ferrari (19) | Ferrari (19) |
Pobjednička postolja | Lewis Hamilton (10) | Ferrari (50) | Ferrari (50) |
Prvi startni red | Lewis Hamilton (9) | Ferrari (42) | Ferrari (43) |
Utrka u vodstvu | Michael Schumacher (10) | Ferrari (37) | Ferrari (37) |
Bodovi | Lewis Hamilton (199.5) | Ferrari (582.5) | Mercedes (749.5) |
NAPOMENA: Podaci o broju krugova, duljini kruga, utrke i rekordima kruga odnose se na aktualnu konfiguraciju staze, a ostali podaci na sve održane VN Belgije.
SATNICA 2024.
1. slobodni trening | PET 13:30 |
2. slobodni trening | PET 17:00 |
3. slobodni trening | SUB 12:30 |
Kvalifikacije | SUB 16:00 |
Utrka | NED 15:00 |

KARAKTERISTIKE STAZE
Spa Francorchamps najdraža je staza mnogih vozača i navijača i s pravom se smatra jednom od najboljih staza u kalendaru, ako ne i najboljom.
Eau Rouge vjerojatno je najslavniji zavoj na svijetu koji pruža zapanjujući prizor u kojem bolidi s više od 300 km/h prilaze snažnoj uzbrdici, testiraju granice fizike – lijevo, desno, lijevo, nakon čega nastavljaju juriti prema ardenskoj šumi.
Spa je prava vozačka staza i njeno svladavanje smatra se ultimativnim izazovom u svijetu motorsporta. Sedmerostruki svjetski prvak Michael Schumacher opisuje Spa kao svoju omiljenu stazu, a Sebastian Vettel naglasio je da ‘Spa ima neke od najboljih serija zavoja u Formuli 1.’ Zaista, teško se prisjetiti da je ijedan vozač kritizirao ovu slavnu stazu.
Isprve se vozilo na javnim cestama, a krug je bio dug oko 14 km, nakon čega je 1979. staza skraćena kako bi se unaprijedila sigurnost. Sve do 2000. dijelovi staze koristili su se kao dijelovi cestovnoga prometa, uključujući Eau Rouge. Današnja verzija staze je duljinom od 7 km najduža staza u kalendaru Formule 1 i ima najveću visinsku razliku između najviše i najniže točke (102.2 metara).
Brzina i duljina kruga samo su neki od izazova ove staze. Poznato je i nepredvidivo vrijeme ardenske mikroklime, što znači da se vozači često moraju nositi s posve različitim uvjetima tijekom jednoga kruga. Nije neobično da kiša pada na zavoju La Source, a da je potpuno suho na Les Combesu.
Iako mnogi dugi ravni dijelovi zahtjevaju nizak downforce, Eau Rouge, Pouhon i Blanchimont zahtjevaju posve drukčije aerodinamičko podešenje za optimalno vrijeme kruga.

Zato je izbalansirano podešenje bolida izuzetno važno na Spa, a uključuje dovoljno downforcea u središnjem sektoru, kao i veliku brzinu na pravcima u prvom i trećem sektoru, što je posebno bitno u samoj utrci.
Gume su vrlo opterećene zbog svih vrsta zavoja koje možete zamisliti, a posebno se ističu brzi zavoji u 2.sektoru koji uništavaju prednje gume. Zato su kočnice opterećene ispod prosjeka.
Najbolje prilike za pretjecanje su prvi zavoj, kraj Kemmel Straighta (na kojem je i DRS zona) i šikana koja vodi na startno ciljnu ravninu. Nakon šikane ubrzo slijedi kočenje za prvi zavoj, a nakon toga sprint prema Ea Rougeu koji ponovno vodi na Kemmel Straight, što vozačima omogućuje da pokušaju vratiti izgubljenu poziciju.
Novi asfalt za 2024.
Ove godine staza je preuređena, s tim da je veći dio presvučen novim asfaltom, što će biti važan faktor koji će momčadi uzeti u obzir u svojim pripremama.
Pirelli je već bio u mogućnosti procijeniti novi asfalt, prije mjesec dana tijekom utrke 24 sata Spa, klasične GTWC utrke za koju je talijanska tvrtka jedini dobavljač guma.
Tijekom utrke u lipnju, GT3 automobili vozili su krug tri sekunde brže nego prethodne godine, s istim gumama. Naravno, razina performansi GT bolida ne može se usporediti s onom bolida Formule 1, čak ni korištenjem trenutačnih, vrlo naprednih alata za simulaciju. Ali vrlo je vjerojatno da će nova površina dovesti do značajnog smanjenja vremena kruga i značajnog povećanja razine prianjanja na presvučenim dijelovima.
Za ovu, 14. rundu sezone, Pirelli je odabrao isti trio smjesa koje su se koristile zadnje dvije godine, a to su C2 kao P Zero White hard, C3 kao P Zero Yellow medium i C4 kao P Zero Red soft. Što se tiče opterećenja na gumama, to je jedna od staza s najvišim prosječnim razinama, čak i ako ne doseže vrhunce viđene na Silverstoneu i Suzuki.
Staza ima sve vrste zavoja, povezane vrlo brzim dionicama, što timovima otežava pronalaženje idealnog aerodinamičkog kompromisa. Zapravo, nije neobično vidjeti bolide koji su vrlo jaki u najbržem prvom i trećem sektoru, muče se u drugom sporijem, ili obrnuto.
Neke kombinacije zavoja, primjerice Eau Rouge-Raidillon, vrlo su zahtjevne i imaju jedinstvene karakteristike, u ovom konkretnom slučaju jaku kompresiju koja predstavlja veliko opterećenje i za vozača i za bolid. Obično je degradacija na ovoj stazi uglavnom toplinska, ali bi nova površina mogla biti odlučujući čimbenik u ovom području, s obzirom na dodatno prianjanje guma.
Gledaj Formulu 1 ekskluzivno na Sport Klubu uz EON TV i Telemach.
POVIJEST
Spa Francorchamps staza je bogate povijesti koja seže još u 1925. kada je održana prva Velika Nagrada Belgije. Utrku je osvojio tvornički vozač Alfe Romeo Antonio Ascari čiji će sin Alberto pobijediti na ovoj utrci 1952. i 1953. Nažalost, nakon osvajanja utrke 1925., Antonio Ascari poginuo je na idućoj utrci, Velikoj Nagradi Francuske.
Utrka u Belgiji nije se vozila sve do 1930. kada je izbačena Malmedy šikana. Pobijedio je Louis Chiron, a 1931. VN Belgije postala je svojevrsna utrka izdržljivosti koju su te godine osvojili William Grover-Williams i Caberto Conelli. Tazio Nuvolari pobijedio je 1933., a 1935. slavio je Rudolf Caracciola u Mercedesu kada je vraćena Malmedy šikana.

Godine 1939. nastao je brzi i dugi desni zavoj uzbrdo – Raidillon, a Eau Rouge je lijevi zavoj u podnožju brda koji mu prethodi. Posljednji u nizu je slijepi lijevi zavoj na vrhu brda koji nema imena.
Uvjeti na kišnoj utrci 1939. bili su užasni, a utrku je obilježila smrt britanskog vozača Richarda Seamana koji se nalazio u vodstvu, izletio s kišom natopljene staze i udario u drvo, nakon čega je njegov Mercedes planuo. Seaman je zadobio po život opasne opekline od kojih je kasnije preminuo u bolnici. Utrku je osvojio Seamanov momčadski kolega Hermann Lang. Ubrzo je počeo Drugi svjetski rat, a Velika Nagrada Belgije nije se vratila do lipnja 1946.
Spa je modificirana kako bi bila još brža i skraćena je na 14.1 kilometara. Svi su spori zavoji izbačeni, lakat zavoj Stavelot je pretvoren u brzi, nagnuti zavoj, a ponovno je izbačena je i Malmedy šikana. Svi zavoji osim La Sourcea su bili izuzetno brzi pa je Spa iz ovoga vremena poznata kao jedna od najekstremnijih, najizazovnijih i najopasnijih staza u povijesti motorsporta.

Svjetsko prvenstvo Formule 1 započelo je 13. svibnja 1950. utrkom na Silverstoneu, a VN Belgije (18. lipnja) bila je peta od ukupno sedam utrka te godine. Utrkom su dominirali Juan Manuel Fangio i Nino Farina u Alfa Romeu, a pobjednik je bio Fangio. Mercedesi su dominirali 1955., a Fangio je slavio ispred Mossa, baš kao što je i 1954. slavio u Maseratiju.
Utrka se nije održala 1957. zbog nedostatka novca, zahvaljujući ekstremnim cijenama goriva u Belgiji i Nizozemskoj koje je uzrokovala Sueska kriza iz 1956. Spa je 1958. dobila nove zgrade i infrastrukturu, novi asfalt i širu startno ciljnu ravninu. Ipak, staza je i dalje bila izuzetno brza, zastrašujuća i bez mjesta za pogrešku.
Spa je tih godina bila toliko brza da nije bila puno sporija od američkih ovala poput Indianapolisa. To ju je činilo vrlo izazovnom jer bi i najmanja pogreška značila ogroman gubitak vremena koji se nije mjerio u desetinkama, nego u sekundama. To se odnosilo i na sudare koji su pri tim brzinama često bili fatalni, a vozači su prilikom izlijetanja udarali u telegrafske stupove, kuće, kamene zidove i drveća.
Tony Brooks je 1958. u Vanwallu pobijedio ispred momčadskog kolege Stirlinga Mossa, a utrka se nije održala 1959. Zato je utrka 1960. jedna od najmračnijih u povijesti Formule 1.
Nove i neovisne britanske momčadi poput Coopera i Lotusa osmislili su bolide sa središnje smještenim motorom, poput GP automobila Auto Uniona iz 1930-ih. Bolidi su bili značajno lakši, brži i lakši za vožnju od svojih prethodnika s motorima sprijeda. Ali novi tip bolida još nije testiran na superbrzoj Spa i nitko nije znao kako će se ponašati.
U to vrijeme nitko nije razmišljao o sigurnosti bolida ili staza, a karoserije su bile načinjene od tankog i izuzetno zapaljivog magnezijskog lima ili stakloplastike. Bolidi nisu bili testirani na sudare niti su imali zaštitu kod prevrtanja. Vozači su nosili kacige, ali su bile tanke poput papira i načinjene od lakih i slabih materijala. Njihov oblik nije bio u službi sigurnosti i nisu bile testirane. Nije bilo ni vezanja pojasevima jer su u slučaju sudara radije htjeli odletjeti iz automobila nego ostati u gorućem automobilu.

Tijekom slobodnog treninga Stirling Moss izletio je i teško razbio bolid u desnom zavoju Burnenville nakon što mu je pukao stražnji desni ovjes. Moss je izletio iz automobila i u nesvijesti pao nasred staze. Englez je slomio obje noge, tri kralješka i nekoliko rebara, a zadobio je i brojne posjekotine. Preživio je, ali se veći dio godine više nije utrkivao.
Mike Taylor, također u Lotusu, imao je kvar na upravljačkom mehanizmu i zabio se u drveće pokraj staze bluzu zavoja Stavelot. Ostao je zaglavljen u bolidu s ozbiljnim ozljedama glave i vrata. Taj mu je incident zapečatio karijeru, a kasnije je na britanskom sudu uspješno tužio osnivača Lotusa Colina Chapmana za neispravan bolid.
Nažalost, prava katastrofa dogodila se tek na samoj utrci. U 17. krugu 22-godišnji Britanac Chris Bristow u bolidu Coopera borio se za šesto mjesto s Belgijancem Willyjem Mairesseom. Bristow je bio poznat po svom agresivnom stilu vožnje i brojnim incidentima, a Mairesse je bio jednako agresivan i htio je pobijediti po svaku cijenu. Također, bilo ga je teško prestići, pogotovo na njegovoj domaćoj utrci.
Utrkivanje dvojice agresivnih vozača u novim, krhkim bolidima na ovako brzoj stazi imalo je tragične posljedice. Bristow i Mairesse dotaknuli su se kotačima u 19. krugu, a Englez je izgubio kontrolu na Malmedyju, prevrnuo se i razbio se u nasip pokraj staze. Bolid se nekoliko puta prevrtao u zraku nakon čega je Bristow ispao iz bolida, a bodljikava žičana ograda pokraj staze odrubila mu je glavu. Njegovo je beživotno tijelo palo na stazu gdje je još neko vrijeme i ostalo.

Mairesse je nastavio, ali je kasnije odustao zbog kvara na mjenjaču. Pet krugova kasnije, 26-godišnji Britanac Alan Stacey u tvorničkom Lotusu bio je šesti kad je doživio bizarnu nesreću. Staceyu se na Masta ravnini ptica zabila u glavu i Britanac je izgubio kontrolu pri 220 km/h, popeo se po nasipu uz stazu koji ga je lansirao u zrak. Nakon što je probio tri metra drveća, bolid je sletio na mjesto desetak metara niže od staze. Prilikom slijetanja bolid je eksplodirao i izgorio, a nesretni Englez je poginuo. Ne zna se je li mu udar slomio vrat ili ga je vatra spalila živog dok je bio u nesvijesti.
Pobijedio je Australac Jack Brabham, a budući britanski velikan Jim Clark petim je mjestom osvojio prve bodove u karijeri. Ipak, Clarku se, kao i većini vozača, staza zgadila nakon što su pri velikim brzinama morali izbjegavati Bristowovo obezglavljeno tijelo. Ova katastrofalna utrka bila je do VN San Marina 1994. najmračniji vikend u povijesti Formule 1.
Ferrari je 1961. iskoristio svoju prednost u snazi i ostvario 1-2-3-4 pobjedu koju je predvodio Amerikanac Phil Hill.
Jim Clark je 1962. ostvario prvu pobjedu u karijeri, a pobijedio je i na iduće tri VN Belgije. Impresivan je bio 1963. po kiši kad je završio više od četiri minute ispred Brucea McLarena.

Značajna utrka održala se 1966. kad je minimalni obujam motora povećan s 1.5 na 3 litre pri čemu se snaga otprilike udvostručila. I te je godine bilo puno kiše te je sedam vozača u prvom krugu izletjelo na Burnenvilleu. Britanac Jackie Stewart izletio je pri velikoj brzini na Masta ravnini gdje je prošao kroz kućicu, udario telegrafski stup i pao na mnogo niži dio staze gdje je bolid sletio naglavačke. Bolid mu se savio oko nogu te nije mogao izaći gotovo 30 minuta. Da situacija bude još gora, spremnici goriva (vreće unutar bolida smještene oko vozača) pukli su i natopili ga gorivom.
Stewartov momčadski kolega Graham Gill i Bob Bondurant oboje su izletjeli blizu mjesta nesreće te su morali posuditi alate od gledatelja uz stazu kako bi maknuli upravljač i izvukli Stewarta iz bolida. Nakon gotovo pola sata borbe uspjeli su izvući Škota koji je nakon nesreće bio veliki zagovaratelj povećanja sigurnosti bolida. Uvjeti na stazi bili su jako loši, a kiše je bilo toliko da se Climaxov motor u Clarkovom Lotusu potopio i otkazao. Pobijedio je Britanac John Surtees u Ferrariju ispred Austrijanca Jochena Rindta u Cooperu.
Amerikanac Dan Gurney pobijedio je 1967. nakon Clarkovih problema s bolidom što mu je jedina pobjeda u Formuli 1, a Britanac Mike Parkes razbio se u Blanchimontu pri 250 km/h nakon što je otklizao po ulju koje je iscurilo iz Stewartova BRM-a. Nakon što je bolidom udario i popeo se po nasipu pokraj staze, tvornički Ferrarijev vozač ispao je iz bolida, nakon čega je zadobio ozbiljne ozljede noge i glave. Doktori su razmatrali amputaciju nogu (što se ipak nije dogodilo), a ubrzo je pao u komu u kojoj je bio tjedan dana. Britanac je ipak preživio, ali se više nije utrkivao u Formuli 1.

Utrka 1968. bila je povijesno važna iz više razloga. Prvi puta smo vidjeli bolide s krilima kao aerodinamičkim dodacima koji pritišću bolid na stazu. Europski konstruktori, pogotovo Colin Chapman i Mauro Forghieri, inspiraciju su pronašli u sportskim automobilima Amerikanca Jima Halla, Chaparralu 2E i 2F koji su imali velika i visoko postavljena krila.
Novozelanđanin Chris Amon kvalificirao se u svom Ferrariju sa stražnjim krilom na pole position s prednošću od 3.7 sekundi ispred Stewarta u Matri. U utrci je momčad McLarena ostvarila prvu pobjedu, a vozač je bio osnivač Bruce McLaren. Nažalost, utrku je obilježila još jedna velika nesreća. Britanac Brian Redman pri velikoj se brzini zabio svojim tvorničkim Cooperom u parkiranu Ford Cortinu kod zavoja Burnenville nakon čega je bolid planuo. Redman je zadobio ozbiljne opekline, slomio desnu ruku te se veći dio godine više nije utrkivao.
Većina vozača u to vrijeme nije voljela Spa jer je bila prebrza i preopasna, pogotovo jer su bolidi postajali sve brži. Superbrza staza u Belgiji sastojala se od javnih cesta i prolazila je kroz gradove, farme, drveća, dvorišta, polja i telegrafske stupove, a prosječna brzina kruga bila je veća od 240 km/h. Mnogi su vozači dotad preferirali opasnost kao nešto poželjno i uzbudljivo, ali vremena su se počela mijenjati. Kada je Jackie Stewart uoči utrke 1969. posjetio stazu i zahtijevao promjene na sigurnosnim barijerama i samoj površini staze, vlasnici staze to nisu htjeli platiti nakon čega je utrka otkazana početkom travnja.
Posljednja utrka održana je 1970. s barijerama i privremenom šikanom na brzom zavoju Malmedy, ali čak ni to nije onemogućilo bolide u postizanju prosječnih brzina većih od 240 km/h na 14 kilometara dugoj stazi. Utrku je osvojio Meksikanac Pedro Rodriguez u BRM-u ispred Novozelanđanina Chrisa Amona u Marchu. Ali Spa je i dalje bila prebrza i preopasna te je utrka 1971. otkazana zbog neispunjavanja FIA-inih sigurnosnih propisa.
Tako je Velika Nagrada Belgije od 1972. alternirala između Zoldera u sjevernoj Belgiji i Nivelles-Baulersa blizu Bruxellesa. Prva utrka održana je 1972. na Nivellesu i osvojio ju je Emerson Fittipaldi. Zolder je bio domaćin utrke 1973. na kojoj je pobijedio Jackie Stewart. Formula 1 se 1974. vratila u Nivelles te je opet pobijedio Fittipaldi, ali staza je bila iznimno nepopularna u F1 krugovima te je nestala s trkaće scene.

Velika Nagrada Belgije tako se idućih devet godina vozila na Zolderu. Niki Lauda osvojio je dvije uzastopne pobjede 1975. i 1976., a 1977. je Gunnar Nilsson osvojio svoju jedinu pobjedu u Formuli 1. Iduće godine je dominirao Mario Andretti u Lotusu što je bio prvi nastup novoga Lotusa 79. Jody Scheckter je 1979. pobijedio u Ferrariju, a godinu dana kasnije Didier Pironi ostvario je u Ligieru svoju prvu pobjedu u Formuli 1.
Utrka 1981. održala se u lošim uvjetima, a u petak na treningu je Argentinac Carlos Reutemann pregazio svog mehaničara Giovannija Amadea koji je preminuo od ozljeda dan poslije utrke. Vozači su na dan utrke štrajkali zbog loših uvjeta na stazi i nesreće u petak te je utrka kasnije startala. Kada je napokon krenula, Patrese nije uspio startati te je ostao na mjestu u svom Arrowsu, a mehaničar Dave Luckett uletio je na stazu i pokušao pokrenuti njegov bolid.
Organizatori su već startali utrku, a drugi vozač Arrowsa, Talijan Siegfried Stohr udario je u Patreseov bolid gdje je još uvijek stajao Luckett. Srećom, dok su bolidi drugi put došli na startno ciljnu ravninu Lucketta su maknuli sa staze, a suci su mahali žutim umjesto crvenim zastavama. Utrka je ponovno startala, a pobijedio je Reutemann. Luckett je preživio, ni Patrese ni Stohr nisu startali drugu utrku.

Zolder ćemo nažalost pamtiti najviše zbog tragične smrti Gillesa Villeneuvea koji je u kvalifikacijama 1982. sudario s Jochenom Massom u brzom zavoju Butte. Villeneuveov Ferrari nekoliko se puta prevrnuo, a Kanađanin je ispao iz bolida i zadobio teške ozljede od kojih je preminuo iste noći u obližnjoj bolnici. Utrku je osvojio John Watson u McLarenu.
Spa Francorchamps je 1979. skraćen na 7 kilometara, a dijelovi koji su prolazili kroz urbano područje zamijenjeni su novom serijom zavoja uoči Les Combesa. Nova staza spojila se sa starom na ravnom dijelu koji vodi prema Blanchimontu.
Prvu utrku na skraćenom Spa Francorchampsu 1983. osvojio je Alain Prost, a staza je odmah postala popularna među vozačima, momčadima i fanovima.
VN Belgije se 1984. posljednji put vozila na Zolderu, a slavio je Talijan Michele Alboreto u Ferrariju.
Utrka 1985. je odgođena zbog novoga asfalta kojeg su organizatori položili kako bi pomogli vozačima u slučaju čestih kišnih uvjeta. Ali na njihovu žalost, vrijeme je bilo suho i vruće te se asfalt raspadao do te mjere da vozači nisu mogli voziti. Utrka je odgođena s početka lipnja na sredinu rujna, a Ayrton Senna je te godine u Lotusu upisao prvu od ukupno pet pobjeda na VN Belgije.

Nigel Mansell dominirao je 1986., a iduće su godine on i Senna izbacili jedan drugoga iz utrke nakon što je Mansell pokušao prestići Sennu s vanjske strane zavoja. Senna je osvojio iduće četiri VN Belgije (1988. – 1991.), a utrka 1990. ostat će upamćena po dva ponovljena starta – jedan zbog masovnog sudara u prvom zavoju (La Source), a druga zbog Paola Barille koji se razbio u Eau Rougeu.
Michael Schumacher je 1991. debitirao u Formuli 1 upravo na Spa Francorchampsu, a 1992. je ostvario svoju prvu pobjedu u Benettonu. Damon Hill osvojio je utrku 1993. nakon borbe sa Sennom i Schumacherom.
Nakon tragičnih događaja u San Marinu, 1994. je instalirana šikana na prilazu Eau Rougeu, ali koristila se samo te godine.
Michael Schumacher slavio je tri godine zaredom (1995. – 1997.), a impresivan je bio njegov trijumf 1995. kada je u Benettonu sa 16. startnog mjesta slavio s 19.5 sekundi prednosti ispred Damona Hilla u Williamsu.
Godine 1998. svjedočili smo kaotičnoj utrci u vrlo teškim, kišnim uvjetima. Utrka je prvi puta prekinuta nakon masovnog incidenta u La Sourceu u kojem je sudjelovalo 13 od ukupno 22 vozača.

Jaka kiša značila je slabu vidljivost te je Michael Schumacher naletio na Davida Coultharda dok ga je prestizao za cijeli krug. Nijemac je, uvjeren da je Škot namjerno usporio, odjurio prema McLarenovom boksu pokušavajući se fizički obračunati s McLarenovim vozačem. Coulthard je kasnije priznao krivnju koju je objasnio neiskustvom. Utrku je završilo samo osam vozača (dvojica su bila pet krugova iza pobjednika), a slavio je Damon Hill ispred Ralfa Schumachera u dvostrukoj pobjedi Jordana, prvoj u njihovoj povijesti.
Utrku 1999. pamtimo po agresivnom napadu Davida Coultharda na Miku Hakkinena u prvom zavoju prvoga kruga u kojem je Finca gotovo izbacio iz utrke, nakon čega je Škot došao do pobjede. Godinu dana kasnije vidjeli smo sjajno pretjecanje Mike Hakkinena koji je Michaela Schumachera prestigao pomoću za krug zaostalog Ricarda Zonte.
Schumacher je 2001. u Spa osvojio svoju 52. pobjedu u karijeri čime je nadmašio Prosta i njegovu 51 pobjedu, dan nakon što je Montoya osvojio svoj drugi od 13. pole positiona u Formuli 1. Coulthard je bio drugi u svojoj najboljoj F1 sezoni, a treći Giancarlo Fisichella u preporođenom Benettonu koji će iduće godine preuzeti Renault.
Michael Schumacher u Ferrariju dominirao je i 2002., ovoga puta s pole positiona kojeg je uvjerljivo osvojio ispred mlade nade Kimija Raikkonena u McLarenu. Nijemac je bez problema slavio u utrci ispred momčadskog kolege Barrichella uz vodstvo u 43 od 44 kruga i najbrži krug utrke, a Raikkonen je odustao zbog kvara na motoru. Treći je završio Montoya u BMW Williamsu.

Utrka se nije vozila 2003. zbog belgijskih zakona o reklamiranju duhanskih proizvoda, a 2004. je Kimi Raikkonen ostvario svoju prvu pobjedu u Belgiji i jedinu pobjedu za McLaren te sezone, prvu nakon VN Malezije 2003. prije 15 mjeseci. Michael je drugim mjestom na istoj utrci osvojio svoj peti uzastopni i ukupno sedmi naslov svjetskog prvaka.
McLarenovi vozači Juan Pablo Montoya i Kimi Raikkonen zauzeli su prvi startni red na VN Belgije 2005., a Montoya je velikodušno prepustio vodstvo Raikkonenu kroz boks jer se Finac borio za naslov prvaka s Alonsom. Iako je htio najbolje, Montoya nije do kraja odradio posao za sebe i svog kolegu jer se razbio nakon sudara s Pizzoniom u Williamsu koji se htio vratiti u isti krug s Kolumbijcem. Alonso je tako došao do još jednog poklonjenog drugog mjesta (slično je bilo i u Turskoj), a Raikkonen do druge uzastopne pobjede u Belgiji.
FIA je 2006. objavila da se utrka u Belgiji neće voziti jer su lokalne vlasti započele ozbiljne radove na stazi koje su uključivale i drukčiju posljednju šikanu. VN Belgije vratila se već 2007. kada je Kimi Raikkonen s pole positiona došao do treće uzastopne pobjede na ovoj stazi (2004., 2005. i 2007.)

Utrku 2008. pamtimo po kišnim uvjetima i kontroverzno oduzetoj pobjedi Lewisa Hamiltona koji je Raikkonena prestigao na kočenju u La Source nakon što je presjekao posljednju šikanu. Suci su procijenili da je ilegalnim prolaskom šikane stekao dodatnu brzinu koja mu je omogućila napad na Finca te su ga kaznili dodavanjem 25 sekundi na vrijeme utrke. Tako je pobjednik postao Felipe Massa, drugi je bio Nick Heidfeld u BMW Sauberu, a Lewis je završio treći. Raikkonen se razbio ubrzo nakon što ga je Hamilton prestigao spornim manevrom.
Giancarlo Fisichella osvojio je pole position na Spa Francorchampsu 2009. u Force Indiji Mercedes VJM02, ali nakon sigurnosnog automobila u ranoj fazi utrke prestiže ga Kimi Raikkonen u Ferrariju F60 koji je bio opremljen KERS sustavom (80 KS tijekom 6.7 sekundi po krugu). Kimi je iskoristio dodatnu snagu na Les Combes pravcu i Fisichellu ostavio bez šansi. Do kraja utrke Fisichella je bio barem jednako brz kao i Raikkonen, odvozio najbrži krug, ali nije ga uspio preteći te Finac dolazi do četvrte pobjede na ovoj legendarnoj stazi.
Hamilton dolazi do pobjede u Belgiji 2010. nakon čega prelazi u vodstvo u poretku vozača, a 2011. Vettel predvodi dvostruku pobjedu Red Bulla ispred momčadskog kolege Marka Webbera.
Pamtimo i spektakularan sudar na startu utrke 2012. kada se u prvome krugu, na kočenju u prvi zavoj, Grosjean zabio u Hamiltona i uzrokovao lančani sudar u kojem je odustao i tada vodeći čovjek prvenstva Fernando Alonso. Slavio je Jenson Button nakon što je dan ranije osvojio jedini pole position za McLaren.
Sebastian Vettel je u Red Bullu RB9 prestigao Lewisa Hamiltona u Mercedesu W04 u prvome krugu na dugom pravcu Les Combes i zadržao vodstvo do kraja utrke. Bila je to prva u nizu devet pobjeda za Vettela koji je slavio na svih osam utrka do kraja sezone.

U Belgiji 2014. vidjeli smo veliku borbu Mercedesovih vozača Rosberga i Hamiltona. Hamilton je prešao Rosberga koji idući krug pokušava uzvratiti nakon dugog pravca Les Combes. Ali zbog pogrešne procjene svojim prednjim krilom buši Hamiltonovu stražnju desnu gumu. Utrka je za Hamiltona bila uništena, a Rosberg je sa oštećenim prednjim krilom došao do drugoga mjesta iza Daniela Ricciarda u Red Bullu.
Hamilton je u Belgiji 2015. stigao do šeste uzastopne najbolje startne pozicije, a Rosberg (+0.458 s) do šestog uzastopnog drugog startnog mjesta, s velikom prednošću ispred trećeplasiranog Bottasa u Williamsu.
Mercedesu je to deveti put u jedanaest utrka da su zauzeli prvi startni red. Hamilton je dobro startao i obranio se od jurećeg Pereza u Force Indiji, a Rosberg je pao na peto mjesto. Iako se uspio oporaviti i doći do drugoga mjesta, Rosberg nije uspio ozbiljnije zaprijetiti Hamiltonu koji je pobjedom povećao svoju prednost u poretku vozača na 28 bodova.
U siječnju 2015. potvrđeno je da će se Velika Nagrada Belgije do 2018. voziti na Spa Francorchampsu, a Nico Rosberg je 2016. pobijedio na prvoj utrci nakon ljetne pauze. Hamilton je odradio kaznu za promjenu motora i iz posljednjeg startnog reda došao do trećeg mjesta iza Daniela Ricciarda u Red Bullu.

U prvoj utrci nakon ljetne pauze 2017. Hamilton i Mercedes su na brzoj Spa uzvratili udarac Vettelu i Ferrariju koji su ih pobijedili na sporom Hungaroringu – Hamilton je osvojio pole position i izjednačio Schumacherov rekord od 68 pole positiona, a u utrci je pobijedio unatoč velikom Vettelovom pritisku. Nijemac je i dalje vodio u prvenstvu, ali sa samo sedam bodova više od Hamiltona koji će na idućoj utrci u Monzi preuzeti vodstvo i zadržati ga do kraja sezone.
Nakon što je Mercedes iznenadio Ferrari i pobijedio ih na Hungaroringu na kojem su crveni bolidi bili favoriti, u Belgiji 2018. slijedio je obrat. Vettel je bio najbrži u Q2 po suhom vremenu i postavio rekord staze, ali u mokrom Q3 Hamilton je ostvario najveću prednost između pole positiona i drugoplasiranog u cijeloj sezoni (0.726 s) i osvojio peti pole position na Spa Francorchampsu dok je Vettel ostao bez baterije na ključnom mjestu, na izlazu iz najsporijeg La Source zavoja koji vodi prema Eau Rougeu.
Vettel je dobro startao i bio pokraj Hamilton na kočenju za prvi zavoj, a zatim ga nakon vožnje u zavjetrini kroz Eau Rouge prešao s vanjske strane na početku Kemmel pravca dok su sasvim blizu bili i vozači Racing Point Force Indije. Ocon je na kočenju za Les Combes bio gotovo paralelno s Vettelom, ali su ga s vanjske strane prešli i Hamilton i Perez.

Nico Hulkenberg je kasno kočio u prvom zavoju, blokirao kotače i pogodio Alonsa koji je preletio preko Leclerca nakon čega su sva trojica vozača odustala već u prvom krugu, a FIA je kasnije potvrdila da je halo sustav zaštite spasio Leclercovu glavu od Alonsova kotača.
Stražnje krilo na Ricciardovom Red Bullu otpalo je nakon što ga je pogodio leteći Alonso, a Ricciardo je izašao široko iz prvoga zavoja i pogodio Raikkonena kojem je probušio stražnju desnu gumu i oštetio bočnu ploču stražnjega krila. Vettel je na kraju završio 11 sekundi ispred Hamiltona za smanjenje njegove prednosti na 17 bodova, osam utrka prije kraja sezone.
Charles Leclerc ostvario je prvu pobjedu u Formuli 1 na VN Belgije 2019. nakon što se uspio othrvati kasnom pritisku aktualnog svjetskog prvaka Lewisa Hamiltona i Ferrariju donijeti prvu pobjedu u sezoni dok je Valtteri Bottas upotpunio pobjedničko postolje za Mercedes.
Nakon što je u Bahrainu izgubio pobjedu zbog tehničkoga problema na Ferrarijevom motoru i u Austriji gdje ga je prestigao Verstappen u Red Bullu, Leclerc je bez većih problema slavio u Belgiji i vodio u 38 od ukupno 44 kruga.
Hamilton je u posljednjih pet krugova smanjio Leclercovu prednost i u posljednji krug ušao sa zaostatkom manjim od sekunde, ali nije uspio pokušati napasti te se morao zadovoljiti drugim mjestom, 11 sekundi ispred Bottasa.

Hamilton je vodio sve krugove na VN Belgije 2020. i uvjerljivo slavio s osam sekundi prednosti unatoč zabrinutosti većine vozača i momčadi oko trajnosti guma budući da ih je rani izlazak sigurnosnoga automobila naveo da pokušaju odvoziti dugu drugu dionicu na hard gumama, slično kao na prvoj utrci na Silverstoneu te sezone.
Bottas nije imao šanse protiv Hamiltona te je veći dio utrke proveo na tri do pet sekundi zaostatka, a Verstappen nije mogao držati korak s Mercedesovim vozačima te je završio sedam sekundi iza Bottasa.
Sainz u McLarenu nije ni startao utrku zbog kasno otkrivenoga problema s ispušnim sustavom na putu iz boksa prema startnom poretku, ali je njegov momčadski kolega Norris uspio završiti sedmi i McLarenu donijeti četiri boda.
Sigurnosni automobil izašao je na stazu nakon što se Giovinazzi razbio u 11. krugu u brzoj kombinaciji zavoja Fagnes, a njegov kotač pogodio je Russella u Williamsu nakon čega je i on morao odustati. To je momčadima pružilo ranu priliku za promjenu guma, što su iskoristili svi osim Gaslyja u Toro Rossu koji je bio na hard gumama i Pereza u Racing Pointu koji je bio na softu. Svi vozači uzeli su hard gume osim Albona koji je uzeo set medium guma.

Utrka se do kraja svela na čuvanje guma kako bi izdržali sa samo jednim zaustavljanjem u boksu, a jedino su Leclerc, Latifi i Magnussen dvaput bili u boksu.
Leclerc je startao na softu i probio se do osmoga mjesta, ali je kroz nekoliko krugova pao na 12. mjesto i opet bio ispred momčadskog kolege Vettela prije nego je u 26. krugu morao ponovno u boks zbog gubitka pneumatskog pritiska.
Renault je imao najbolju utrku sezone i nakon sjajnih kvalifikacija osvojio čak 23 boda za četvrto i peto mjesto uz dodatan bod za Ricciardov najbrži krug, a njihov RS20 je osim brzine i sjajno čuvao gume što je Ricciardo potvrdio odvozivši najbrži krug utrke u posljednjem krugu i završio samo tri sekunde iza Verstappena.
Albon je završio šesti za Red Bull nakon starta s petoga mjesta, ali Ocon ga je sustigao i prestigao u borbi za peto mjesto i završio sekundu i pol ispred njega dok je Norris bio sedmi za McLaren nakon borbe s Albonom i Oconom.

Verstappen je slaviuo na kontroverznoj kišnoj VN Belgije 2021. nakon samo dva kruga iza sigurnosnoga automobila zbog teških vremenskih uvjeta u kojima je utrkivanje bilo nemoguće, a vozači su osvojili pola od uobičajenih bodova za prvih deset vozača.
Vozači su iza sigurnosnoga automobila odvozili krug zagrijavanja i još jedan dodatni krug, a za svaku odgodu starta utrka je skraćena za krug pa je ukupno trajanje utrke skraćeno s 44 na 39 krugova nakon čega je donešena odluka da se startna procedura odgađa.
Sergio Perez razbio se u izlaznom krugu iz boksa na putu prema startu VN Belgije i nije startao utrku nakon štoje izgubio kontrolu nad svojim Red Bullom RB16B u Les Combesu i prednjim krajem se zabio u barijere.
Kiša je malo popustila pa su se vozači vratili na stazu iza sigurnosnoga automobila u 18:17, prošavši kroz zeleno svjetlo na izlazu iz boksa, i odvozili dva kruga kako bi se mogla uspostaviti službena klasifikacija.
Dva odvožena kruga za vodećega vozača uvjet su koji mora biti ispunjen kako bi vozači dobili bodove, ali kako nije odvoženo 75% broja krugova (33 od 44 kruga) vozači su osvojili pola uobičajenih bodova.
Verstappen je slavio za Red Bull ispred Russella u Williamsu koji je ostvario prvo postolje u karijeri zahvaljujući briljantnom kvalifikacijskom krugu u kišnim uvjetima u subotu, a Hamilton je upotpunio pobjedničko postolje na trećem mjestu za Mercedes.

Verstappen je 2022. ostvario je devetu pobjedu sezone na izuzetno dominantan način nakon starta s 14. mjesta što ga nije spriječilo da se probije u vodstvo i završi prvi s gotovo 18 sekundi prednosti ispred momčadskoga kolege Sergija Pereza, a Carlos Sainz završio je treći za Ferrari.
Verstappen se vrlo brzo probijao kroz poredak, kao i Leclerc dok nije morao u boks već u drugom krugu zbog trake vizira koja je začepila dotok zraka u prednje kočnice, a Nizozemac je bio osmi uoči ponovnoga starta zbog ranoga sigurnosnoga automobila.
Vodeći vozač prvenstva već je bio četvrti u sedmom krugu, krug kasnije bio je treći, a u vodstvo je stigao u 12. krugu prestigavši momčadskoga kolegu Pereza.
Hamilton i Alonso dotaknuli su se u Les Combesu što je Hamiltona nakratko lansiralo u zrak i oštetilo mu bolid pa je odustao već u prvom krugu dok je Alonso nastavio bez oštećenja.
Iako je Sainz bio pod pritiskom Russella u Mercedesu ipak je zadržao treće mjesto, a Leclerc je nakon teškoga starta bio peti dok Ferrari nije odlučio pokušati oteti Verstappenu najbrži krug utrke i pozvao Leclerca u boks dva kruga prije kraja utrke.
Leclerc je zbog toga pao iza Alonsa, prestigao ga u posljednjem krugu i pokušao odvoziti najbrži krug, ali je ipak bio 0.630 s sporiji i na kraju dobio i pet sekundi kazne zbog prebrze vožnje u boksu pa je u konačnoj klasifikaciji pao iza Alonsa na šesto mjesto.

Verstappen je i 2023. ostvario još jednu dominantnu pobjedu u Belgiji i to sa šestoga startnog mjesta nakon kazne zbog promjene mjenjača, pobijedivši momčadskoga kolegu Pereza dok je Leclerc završio treći s pole positiona.
Verstappen nije imao problema startavši sa šestoga mjesta i već se u devetom krugu probio na drugo mjesto prestigavši Leclerca, a osam krugova kasnije preuzeo je vodstvo koje je zadržao do kraja utrke.
Verstappenu je ovo bila osma uzastopna pobjeda što znači da su ispred njega po broju uzastopnih pobjeda tada bili samo Vettel i Ascari (9), a Red Bull je ostvario 13. uzastopnu pobjedu i 22. u posljednje 23 utrke. Nizozemac će pobijediti i na iduće dvije utrke u Nizozemskoj i Italiji i time broj uzastopnih pobjeda povećati na deset.
Gledaj Formulu 1 ekskluzivno na Sport Klubu uz EON TV i Telemach.
Posljednji rezultati
Godina | Pobjednik | Pole position | Najbrži krug |
2023. | Max Verstappen | Charles Leclerc | Lewis Hamilton |
2022. | Max Verstappen | Carlos Sainz | Max Verstappen |
2021. | Max Verstappen | Max Verstappen | – |
2020. | Lewis Hamilton | Lewis Hamilton | Daniel Ricciardo |
2019. | Charles Leclerc | Charles Leclerc | Sebastian Vettel |