Povijest VN SAD-a – Watkins Glen, Indianapolis, Phoenix…

0
0
93
giancarlo-fisichella-renault-r25-usa-gp-indianapolis-f1-2005-foto-lat

Broj Utrka:┬á37 (1959. – 2015., Watkins Glen 20 utrka, Indianapolis 8, Phoenix 3, Americas 4, Riverside 1, Sebring 1)
Broj krugova: 56
Duljina kruga: 5513 m
Duljina utrke: 308.405 km
Rekord kruga u utrci: 1:39.347 (Sebastian Vettel, 2012.)
Apsolutni rekord kruga: 1:35.657 (Sebastian Vettel, 3.kvalifikacijska runda, 2012.)

REKORDI (nakon utrke 2015.)

VOZA─îI KONSTRUKTORI PROIZVO─ÉA─îI MOTORA
Pobjede Michael Schumacher (5) Ferrari (9) Ford (11)
Pole positioni Michael Schumacher (4) Lotus (8) Ford (11)
Najbr┼żi krugovi Clark, M. Schumacher i Vettel (3) Ferrari┬á(9) Ford┬á(12)
Pobjedni─Źka postolja Michael Schumacher (7) Ferrari┬á(21) Ford┬á(35)
Prvi startni red Jim Clark (6) McLaren (17) Ford (26)
Utrka u vodstvu Michael Schumacher (7) Ferrari (14) Ford i Ferrari (14)
Krugova u vodstvu Michael Schumacher (338) Ferrari (716) Ford (823)
Bodovi Lewis Hamilton (97) Ferrari (240) Ford (292)
NAPOMENA: Podaci o broju krugova, duljini kruga, utrke┬ái rekordima kruga odnose se na aktualnu konfiguraciju staze, a ostali podaci na sve odr┼żane VN SAD-a.

Velika Nagrada Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava s prekidima se odr┼żava od 1908. kad se zvala Ameri─Źka Velika Nagrada (eng. American Grand Prize). Utrka je kasnije postala dio kalendara Formule 1, a tijekom svoja 44 izdanja promijenila je ─Źak deset mjesta odr┼żavanja.

Bro┼íura prve VN SAD-a odr┼żane 12. prosinca na Sebringu. (12.12.1959.) Foto: pinterest
Bro┼íura prve VN SAD-a odr┼żane 12. prosinca na Sebringu. (12.12.1959.) Foto: pinterest

Amerikanac ruskog podrijetla Alec Ulmann 1952. je utemeljio uspje┼ínu utrku izdr┼żljivosti “12 sati Sebringa” koja se vozila u sredi┼ítu Floride, a nakon uspje┼ínih utrka na 12 sati Sebringa i utrka Formule Libre na Watkins Glenu i Lime Rock Parku, Ulmann je 1959. godine odlu─Źio na Sebring dovesti utrku Formule 1. Iako se isprve trebala voziti 22. o┼żujka, tjedan dana iza 12 sati Sebringa, termin je pomaknut na 12. prosinca ─Źime je VN SAD-a bila posljednja utrka u kalendaru Formule 1, tri mjeseca nakon pretposljednje VN Italije u Monzi.

Na startu utrke bilo je sedam Amerikanaca, ali pobjedu je odnio Novozelan─Ĺanin Bruce McLaren u Cooperu kojem je to bila prva pobjeda u F1 karijeri. Bruce je tada ujedno postao i najmla─Ĺi pobjednik utrke Formule 1.

Bruce McLaren slavi prvu pobjedu u Formuli 1. (12.12.1959.) Foto: McLaren
Bruce McLaren slavi prvu pobjedu u Formuli 1. (12.12.1959.) Foto: McLaren

McLaren je vodstvo preuzeo u posljednjem krugu utrke kada je njegov mom─Źadski kolega Jack Brabham ostao bez goriva, ali je dogurao svoj Lotus do cilja i ─Źetvrtog mjesta.

Iako je ponudila uzbudljivo utrkivanje, prva VN SAD-a bila je financijska katastrofa. Gledatelja nije bilo ni upola kao na utrci 12 sati Sebringa, a financijske gubitke osobno su pokrili Charles Moran i Briggs Cunningham.

Ulmann je 1960. utrku pomaknuo na stazu Riverside International Raceway (Riverside, Kalifornija) gdje je 20. studenog Stirling Moss u privatni─Źkom Lotusu dominirao s pole positiona. Financijski, utrka nije bila ni┼íta uspje┼ínija od prvoga izdanja zbog manjka promocije i popularne utrke sportskih automobila Los Angeles Timesa koja se odr┼żala 16. listopada. Gubitke su ponovno morali pokriti Moran i Cunningham.

Watkins Glen (1961. – 1980.)

Cameron Argetsinger, vlasnik staze Watkins Glen pokraj New Yorka, ponudio je Watkins Glen Grand Prix Race Course kao mjesto odr┼żavanja VN SAD-a. Prijedlog je pro┼íao, a staza je bila doma─çin VN SAD-a idu─çih 20 godina. Bila je jedna od najpopularnijih utrka u kalendaru i dobila je priznanje Udruge voza─Źa Velikih Nagrada kao najbolje organizirana utrka 1965., 1970. i 1971.

Izolirano i mirno okru┼żenje stazi su dali ugo─Ĺaj godi┼ínjeg odmora, a dva najbli┼ża grada su New York i Philadelphia. Staza je postala ‘Meka’ ameri─Źkog utrkivanja, a ostavila je sna┼żan utjecaj i u europskoj trka─çoj kulturi.

Prva utrka 1961. odr┼żana je u zadnji ─Źas, a Argetsinger nije uspio uvjeriti Ferrari da nastupi u utrci. Tako su Richie Ginther i novookrunjeni prvak Phil Hill ostali bez nastupa na svojoj doma─çoj utrci. Na utrci je iznena─Ĺuju─çe slavio Innes Ireland, ┼íto mu je bila prva pobjeda u Formuli 1 i prva za Team Lotus. Dan Gurney u Porscheu zavr┼íio je drugi, a Tony Brooks tre─çi u svojoj posljednjoj Velikoj Nagradi. Stirling Moss, tako─Ĺer u svojoj posljednjoj Velikoj Nagradi, odustao je nakon kvara na motoru.

Britanac Jim Clark slavio je 1962. u Lotusu, a idu─çe tri utrke pripale su Grahamu Hillu u BRM-u. Jim Clark ponovno je pobijedio 1966. i 1967., a 1967. mu je to bila i jedina pobjeda u sezoni.

Mario Andretti je 1968. osvojio pole position u svom Lotusu 49 u prvom nastupu u Formuli 1 i to na stazi koju nikad prije nije vidio. Andretti je odustao u utrci, a pobijedio je Britanac Jackie Stewart u Matri Cosworth.

Austrijanac Jochen Rindt slavio je 1969. nakon ┼íto je iskoristio Stewartove probleme s bolidom i izgradio veliku prednost, ┼íto mu je bila prva pobjeda u F1 karijeri. Graham Hill imao je daleko lo┼íiji dan. Nakon ┼íto mu je pukla stra┼żnja desna guma, Hill je izletio sa staze, ispao iz bolida pod vrlo nezgodnim kutem te slomio obje noge.

Brazilac Emerson Fittipaldi pobijedio je na utrci 1970. u svom ─Źetvrtom F1 nastupu. Nakon ┼íto je Stewart odustao u svom Tyrrellu, Fittipaldi je u Lotusu uspio zadr┼żati Meksikanca Pedra Rodrigueza u BRM-u i ostvariti prvu pobjedu u karijeri. Bila je to vrlo emocionalna pobjeda za Colina Chapmana i njegov Lotus jer je prije manje od mjesec dana poginuo njihov najbolji voza─Ź Austrijanac Jochen Rindt na treningu za VN Italije u Monzi.

Mom─Źad Lotusa nije nastupila na VN Kanade (prvoj utrci iza VN Italije), ali kako Rindtov najbli┼żi bodovni pratitelj Jacky Ickx nije osvojio dovoljno bodova, Austrijanac je posthumno progla┼íen svjetskim prvakom upravo na VN SAD-a.

Francois Cevert u Tyrrellu na putu prema prvoj pobjedi u karijeri. (3.10.1971.) Foto: redditweekly
Francois Cevert u Tyrrellu na putu prema prvoj pobjedi u karijeri. (3.10.1971.) Foto: redditweekly

Watkins Glen zna─Źajno je izmijenjen 1971. kada je dodan i novi dio staze koji je duljinu kruga produljio na 5435 m. Staza je dobila nove boksove, startno ciljnu ravninu i ┬átri nova zavoja. Pobolj┼íanja su stajala oko 2.5 milijuna ameri─Źkih dolara (danas bi to bilo oko 13 milijuna). Nakon promjena staza je postala jo┼í popularnija. Gotovo svaki zavoj bio je brzi i nagnut, a od voza─Źa je zahtijevala potpunu predanost i usredoto─Źenost.

Prvu utrku na novoj konfiguraciji osvojio je Francuz Francois Cevert u Tyrrellu kojem je to bila prva i posljednja pobjeda u Formuli 1, a nagradni fond bio je tada najve─çi u povijesti – 267 000 ameri─Źkih dolara. Jackie Stewart slavio je 1972. u Tyrrellu nakon ┼íto je Emerson Fittipaldi utrku prije ve─ç osigurao naslov prvaka. Cevert je drugim mjestom upotpunio dvostruku pobjedu Tyrrella.

Utrka 1973. ostat će upamćena po posve pogrešnim razlozima. Jackie Stewart planirao se povući iz Formule 1 nakon ove utrke, dvije utrke nakon što je osigurao svoj treći naslov prvaka. VN SAD-a 1973. bila mu je jubilarna stota utrka u Formuli 1.

Na┼żalost, u kvalifikacijama se dogodila tragedija. Stewartov mom─Źadski kolega Francois Cevert, koji je dvije godine ranije na Watkins Glenu ostvario prvu pobjedu u karijeri, izgubio je kontrolu nad bolidom nakon ┼íto je prebrzo u┼íao u brzi desni zavoj i zavr┼íio na rubniku s lijeve strane staze. Bolid se nekontrolirano zabio u nebeskoplavu ogradu s desne strane, nakon ─Źega se po─Źeo nekontrolirano vrtjeti. Zatim se zabio u ogradu s lijeve strane pri brzini od otprilike 240 km/h koja ga je lansirala u zrak, a barijere su Ceverta raspolovile i ubile ga na licu mjesta.

Cevertov Tyrell bio je potpuno uni┼íten, a stra┼żnja desna guma visila je preko ograde. Ju┼żnoafrikanac Jody Scheckter poku┼íao ga je izvu─çi iz bolida, ali nije imalo smisla jer je bio o─Źigledno mrtav. Suci uz stazu ostavili su ga u bolidu i prekrili ga pokrovom.

Zgro┼żeni Stewart i ┼íef mom─Źadi Ken Tyrrell povukli su se iz utrke ─Źime su konstruktorski naslov bez borbe prepustili Lotusu, a ┼ákot se do kraja ┼żivota vi┼íe nije utrkivao. U utrci je slavio ┼áve─Ĺanin Ronnie Peterson u Lotusu s predno┼í─çu od samo ┼íest desetinki sekunde ispred novaka Jamesa Hunta u Marchu.

Rekonstrukcija Koiniggove nesre─çe na Watkins Glenu za potrebe snimanja filma Rush. (6.10.1974.)
Rekonstrukcija Koiniggove nesre─çe na Watkins Glenu za potrebe snimanja filma Rush. (6.10.1974.)

Utrka 1974. odlu─Źivala je o svjetskom prvaku. Brazilac Emerson Fittipaldi i ┼ávicarac Clay Regazzoni na Watkins Glen su stigli s jednakim brojem bodova, a Regazzoni je u Ferrariju imao brojne probleme i nije uspio osvojiti ni boda. Fittipaldi je zavr┼íio peti, ┼íto mu je donijelo drugi i posljednji naslov prvaka. Na┼żalost, utrku je obilje┼żila jo┼í jedna fatalna nesre─ça.

Mladi Austrijanac Helmut Koinigg razbio se u 10. krugu u dugom, brzom Outer Loop zavoju. Njegov je Surtees Ford produ┼żio ravno, nakon ─Źega je podletio pod barijere koje su mu odrubile glavu i trenutno usmrtile. Pobjedu je odnio Argentinac Carlos Reutemann u Brabhamu ispred mom─Źadskog kolege Brazilca Carlosa Pacea.

Nakon Koiniggove nesre─çe, 1975. je u S-zavoje uba─Źena ┼íikana kako bi se bolidi donekle usporili, ali to nije naru┼íilo fluidnost staze. Utrka ─çe biti upam─çena po politi─Źkim napetostima jer je Regazzoni u Ferrariju ┼íest krugova iza sebe zadr┼żavao Fittipaldija iako je za njim zaostajao za cijeli krug. Regazzoni je dobio crnu zastavu, ┼íto je ra┼żestilo Ferrarijevog menad┼żera Lucu di Montezemola. Slavio je novookrunjeni svjetski prvak Niki Lauda ispred Emersona Fittipaldija.

James Hunt je 1976. slavio u McLarenu i smanjio zaostatak za Nikijem Laudom u Ferrariju na samo tri boda uo─Źi posljednje utrke prvenstva u Japanu. Na istoj utrci Jacky Ickx izletio i razbio bolid u zavoju Chute. Pre┼żivio je, ali je zadobio nekoliko ozljeda. Hunt je slavio i 1977. u Lotusu 78, dvije sekunde ispred Amerikanca Andrettija.

Utrka 1978. bila je u sjeni tragi─Źno preminulog Ronnieja Petersona u Monzi dva tjedna ranije. Andretti je jo┼í prije dolaska u Watkins Glen osigurao naslov svjetskog prvaka, a u utrci je odustao zbog mehani─Źkih problema. Pobijedio je Carlos Reutemann u Ferrariju 312T3.

Gilles Villeneuve pobijedio je 1979. po teškim kišnim uvjetima nakon odustajanja Australca Alana Jonesa koji je vodio većinu utrke.

Voza─Źi su se po─Źeli ┼żaliti na neravnu stazu, a mom─Źadi i novinari na infrastrukturu i divlje gledatelje koji su bili slabo upu─çeni u motorsport i koji su uni┼ítavali i palili stvari iz ─Źiste zabave. Organizatori su krajem kolovoza 1980. napokon skupili sredstva potrebna za unaprje─Ĺenje staze te se utrka odr┼żala 5. listopada.

Pobjednik je bio Alan Jones u Williamsu koji se izvrtio u prvom zavoju prvoga kruga, ali se sa 17. mjesta probio na drugo. Nakon odustajanja Bruna Giacomellija, Jones se našao u vodstvu koje nije ispustio do kraja utrke. Reutemann je drugim mjestom upotpunio dvostruku pobjedu Williamsa, a treći je bio Didier Pironi u Ligieru.

Bila je to posljednja VN SAD-a na Watkins Glenu. Iako je isprve bila na kalendaru za 1981., utrka nije odr┼żana zbog dugova i nedobivanja vladinih pozajmica. Zamijenila ju je Velika Nagrada Las Vegasa (eng. Caesars Palace Grand Prix. prema Caesar Palace hotelu i kasinu).

Ostale Velike Nagrade u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama (1976. – 1988.)

Carlos Reutemann (Williams Ford) na putu prema 8. mjestu na VN Las Vegasa 1981. (17.10.1981.) Foto: Williams
Carlos Reutemann (Williams Ford) na putu prema 8. mjestu na VN Las Vegasa 1981. (17.10.1981.) Foto: Williams

Velika Nagrada Long Beacha odr┼żana u podru─Źju Los Angelesa postala je dio kalendara Formule 1 1976., ─Źime su Sjedinjene Ameri─Źke dr┼żave postala druga dr┼żava u povijesti nakon Italije 1957. koja je iste godine imala dvije utrke u kalendaru. Utrka se zvala VN SAD-a Zapad (eng. United States Grand Prix West), kako bi se razlikovala od VN SAD-a Istok (eng. United States Grand Prix East) koja se vozila na Watkins Glenu. Posljednja F1 utrka na Long Beachu vozila se 1983. nakon ─Źega su se tamo vozile utrke CART serije.

VN Las Vegasa debitirala je 1981., a u Formuli 1 zadr┼żala se samo dvije godine nakon ─Źega su se jo┼í dvije godine vozile utrke CART serije.

Velika Nagrada Detroita prvi put se na┼íla u kalendaru Formule 1 1982. ─Źime su Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave te godine imale tri F1 utrke. Utrke Formule 1 u Detroitu su se vozile do 1988. nakon ─Źega su se tamo nastavile odr┼żavati utrke CART serije.

Godine 1984. odr┼żala se i Velika Nagrada Dallasa u Fair Parku u Texasu, a organizatori su imali velikih problema s asfaltom koji su zbog visokih temperatura (40 C) bili izuzetno nagla┼íeni.

Povratak VN SAD-a – Phoenix (1989. – 1991.)

Prvi puta nakon Watkins Glena 1980. odr┼żala se Velika Nagrada Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava. Formula 1 se 1989. preselila u Phoenix (Arizona). Uli─Źna staza u Phoenixu nije bila popularna me─Ĺu voza─Źima, a ni me─Ĺu lokalnim stanovni┼ítvom. Utrka 1990. privukla je tek tre─çinu od broja prisutnih na obli┼żnjem sajmu nojeva u predgra─Ĺu Phoenixa u Chandleru koji se odr┼żavao istoga vikenda i koji je posjetilo oko 75 000 ljudi.

Prva se utrka odr┼żala u lipnju 1989., a zbog velikih vru─çina termin odr┼żavanja idu─çe dvije utrke pomaknut je na o┼żujak (prva utrka sezone). McLaren je dominirao na sve tri utrke odr┼żane u Phoenixu. Alain Prost pobijedio je 1989., a Ayrton Senna 1990. i 1991.

Start VN SAD-a 1991. u Phoenixu. (10.3.1991.) Foto: f1fanatic
Start VN SAD-a 1991. u Phoenixu. (10.3.1991.) Foto: f1fanatic

Utrku 1991. posjetilo je tek ne┼íto vi┼íe od 18 500 gledatelja te je utrka 1992. otkazana, a ugovor proslije─Ĺen VN Ju┼żne Afrike. Sama staza bila je jedan od glavnih razloga neuspjeha, s dugim i ┼íirokim ravnim dijelovima i prete┼żno desnim zavojima koji nisu bili izazovni ni zabavni, kako voza─Źima, tako i gledateljima. Tako je Formula 1 izgubila po┼żeljnost koju je u SAD-u imala za vrijeme utrka u Watkins Glenu i Long Beachu, a u periodu od 11 godina ukupno su otkazane ─Źetiri utrke: u Dallasu, Detroitu, Phoenixu i Las Vegasu.

Indianapolis (2000. – 2007.)

Idu─ça VN SAD-a odr┼żala se jubilarne 2000. godine na legendarnom Indianapolisu, a Schumacherovu pobjedu gledalo je vi┼íe od 225 000 gledatelja. S obzirom na ─Źinjenicu da je dotad vode─çi u prvenstvu, Finac Mika Hakkinen, odustao zbog kvara na motoru, Schumacher je dvije utrke prije kraja prvenstva preuzeo vodstvo u ukupnom poretku.

Utrka 2001. odr┼żala se manje od tri tjedna nakon tragi─Źnih doga─Ĺaja 11. rujna, a voza─Źi i mom─Źadi su na svojim bolidima i kacigama imali posebne poruke podr┼íke. Slavio je Mika Hakkinen kojem je to bila posljednja pobjeda u Formuli 1 (u pretposljednjem nastupu).

Michael Schumacher i Rubens Barrichello bili su glavni akteri kontroverzne utrke 2002. u kojoj je Schumacher, s ve─ç osiguranim naslovom prvaka, usporio kako bi s Barrichellom istovremeno pro┼íao ciljem. Nijemac se prera─Źunao te je Brazilac slavio s 11 tisu─çinki prednosti.

Raikkonen je 2003. vodio s pole positiona, ali po ki┼íi nije imao odgovor na Schumacherovu brzinu na superiornim Bridgestoneovim ki┼ínim gumama. Slavio je Schumacher ispred Raikkonena i uo─Źi posljednje utrke prvenstva u Japanu izgradio gotovo nedosti┼żnih devet bodova prednosti ispred Finca.

Termin utrke 2004. pomaknut je s rujna na lipanj, a Schumacher je prestigao Barrichella koji je startao s pole positiona i time predvodio jo┼í jednu dvostruku pobjedu Ferrarija. Takuma Sato je tre─çim mjestom ostvario prvo pobjedni─Źko postolje u Formuli 1.

Start VN SAD-a 2005. (19.6.2005.) Foto: badgergp
Start VN SAD-a 2005. (19.6.2005.) Foto: badgergp

Utrka 2005. jedna je od najkontroverznijih utrka u novijoj povijesti Formule 1. Michelin je na utrku donio premekane gume koje nisu mogle izdr┼żati velika optere─çenja u posljednjem, superbrzom nagnutom zavoju. Michelinove prijedloge da se prije zavoja ubaci ┼íikana Bridgestone je glatko odbio, a na kraju kruga za zagrijavanje svi bolidi s Michelinovim gumama povukli su se u boks. Tako smo u utrci gledali samo ┼íest bolida – dva Ferrarija, dva Jordana i dva Minardija, a pobijedio je Schumacher ispred Barrichella.

Toyota je u kvalifikacije krenula s vrlo laganim bolidom, vjerojatno imaju─çi u vidu potencijalno povla─Źenje iz sutra┼ínje utrke te je Jarno Trulli osvojio prvi pole position za japanskog proizvo─Ĺa─Źa. Thiago Monteiro u Jordanu je tre─çim mjestom ostvario svoje prvo i jedino pobjedni─Źko postolje u Formuli 1.

Michelin je nau─Źio lekciju i 2006. u Indianapolis stigao s tvr─Ĺim gumama (vjerojatno i pretvrdim) kako se ne bi ponovila pro┼ílogodi┼ínja katastrofa. Schumacher je uvjerljivo slavio ispred mom─Źadskog kolege Masse i Fisichelle u Renaultu, a vode─çi ─Źovjek prvenstva Fernando Alonso prvi puta te godine nije zavr┼íio na pobjedni─Źkom postolju – bio je tek peti (prethodnih devet utrka zavr┼íio je ili na prvom ili na drugom mjestu).

McLarenovi voza─Źi u bespo┼ítednoj borbi za prvo mjesto. (17.6.2007.) Foto: McLaren
McLarenovi voza─Źi u bespo┼ítednoj borbi za prvo mjesto. (17.6.2007.) Foto: McLaren

Godine 2007. odr┼żala se posljednja utrka Formule 1 na Indianapolisu. Prvi startni red zauzeli su McLarenovi voza─Źi Hamilton i Alonso koji su u istom redoslijedu zavr┼íili i utrku. Hamiltonu je to bila druga pobjeda u karijeri, samo tjedan dana nakon prve pobjede u Kanadi.

Nakon naga─Ĺanja da ─çe se Formula 1 ipak vratiti u Indianapolis i Ecclestoneovih planova za utrku u New Yorku, 25. svibnja 2010. Austin (Texas) potpisao je desetogodi┼ínji ugovor koji uklju─Źuje i izgradnju potpuno nove, suvremene trka─çe staze koja ─çe se zvati Circuit of the Americas.

U─Źitaj jo┼í iz Povijest

Odgovori

Budi prvi koji ─çe komentirati ovu vijest!

Obavijesti me o
wpDiscuz

Pogledajte i ovo

Na dana┼ínji dan 2005. – Okr┼íaj Alonsa i Schumachera u Imoli!

Pogledajte uzbudljivu borbu za pobjedu izme─Ĺu Fernanda Alonsa u Renaultu i Michaela Schuma…