Spa Francorchamps najdraža je staza mnogih vozača i fanova i s pravom se smatra jednom od najboljih staza u kalendaru, ako ne i najboljom.
Eau Rouge vjerojatno je najslavniji zavoj na svijetu koji pruža zapanjujući prizor u kojem bolidi s više od 300 km/h prilaze snažnoj uzbrdici, testiraju granice fizike – lijevo, desno, lijevo, nakon čega nastavljaju juriti prema ardenskoj šumi.
Spa je prava vozačka staza i njeno svladavanje smatra se ultimativnim izazovom u svijetu motorsporta. Sedmerostruki svjetski prvak Michael Schumacher opisuje Spa kao svoju omiljenu stazu, a Sebastian Vettel naglasio je da ‘Spa ima neke od najboljih serija zavoja u Formuli 1.’ Zaista, teško se prisjetiti da je ijedan vozač kritizirao ovu slavnu stazu.
Spa Francorchamps najdraža je staza mnogih vozača i fanova i s pravom se smatra jednom od najboljih staza u kalendaru, ako ne i najboljom.
Eau Rouge vjerojatno je najslavniji zavoj na svijetu koji pruža zapanjujući prizor u kojem bolidi s više od 300 km/h prilaze snažnoj uzbrdici, testiraju granice fizike – lijevo, desno, lijevo, nakon čega nastavljaju juriti prema ardenskoj šumi.
VN Belgije u šezdesetima: Clarkova era i velike nesreće
Nakon tragičnih događaja na VN Belgije 1960. o kojima smo pisali u prethodnom nastavku, uslijedila je Ferrarijeva pobjeda i Clarkov niz, a utrke koje slijede obilježile su velike nesreće.
Ferrari je 1961. iskoristio svoju prednost u snazi i ostvario 1-2-3-4 pobjedu koju je predvodio Amerikanac Phil Hill.
Jim Clark je 1962. ostvario prvu pobjedu u karijeri, a pobijedio je i na iduće tri VN Belgije. Impresivan je bio 1963. po kiši kad je završio više od četiri minute ispred Brucea McLarena.
Značajna utrka održala se 1966. kad je minimalni obujam motora povećan s 1.5 na 3 litre pri čemu se snaga otprilike udvostručila. I te je godine bilo puno kiše te je sedam vozača u prvom krugu izletjelo na Burnenvilleu. Britanac Jackie Stewart izletio je pri velikoj brzini na Masta ravnini gdje je prošao kroz kućicu, udario telegrafski stup i pao na mnogo niži dio staze gdje je bolid sletio naglavačke. Bolid mu se savio oko nogu te nije mogao izaći gotovo 30 minuta. Da situacija bude još gora, spremnici goriva (vreće unutar bolida smještene oko vozača) pukli su i natopili ga gorivom.
Stewartov momčadski kolega Graham Gill i Bob Bondurant oboje su izletjeli blizu mjesta nesreće te su morali posuditi alate od gledatelja uz stazu kako bi maknuli upravljač i izvukli Stewarta iz bolida. Nakon gotovo pola sata borbe uspjeli su izvući Škota koji je nakon nesreće bio veliki zagovaratelj povećanja sigurnosti bolida. Uvjeti na stazi bili su jako loši, a kiše je bilo toliko da se Climaxov motor u Clarkovom Lotusu potopio i otkazao. Pobijedio je Britanac John Surtees u Ferrariju ispred Austrijanca Jochena Rindta u Cooperu.
Amerikanac Dan Gurney pobijedio je 1967. nakon Clarkovih problema s bolidom što mu je jedina pobjeda u Formuli 1, a Britanac Mike Parkes razbio se u Blanchimontu pri 250 km/h nakon što je otklizao po ulju koje je iscurilo iz Stewartova BRM-a. Nakon što je bolidom udario i popeo se po nasipu pokraj staze, tvornički Ferrarijev vozač ispao je iz bolida, nakon čega je zadobio ozbiljne ozljede noge i glave. Doktori su razmatrali amputaciju nogu (što se ipak nije dogodilo), a ubrzo je pao u komu u kojoj je bio tjedan dana. Britanac je ipak preživio, ali se više nije utrkivao u Formuli 1.
U idućem nastavku – VN Belgije 1968. – F1 daje ti krila
Jako opširno i zanimljivo, pregled Spa u detalje?
Legendarna staza, DNK Formule 1!
Iz te ere mi je jako zanimljiv vozač Phill Hill, možda bi mogla jedna biografija o njemu pasti. Jedan od manje poznatih vozača, ali po meni sa jako zanimljivim životom, malo drugačija ličnost.
Slažem se kolega,odličan članak i staza . Najače mi je ono ” tvornički vozač Ferrarija ispa iz bolida”..to se danas ne događa?