- VN Kanade, 1. slobodni trening, 10. 06. 2016.
- VN Kanade, 2. slobodni trening, 10. 06. 2016.
- VN Kanade, 3. slobodni trening, 11. 06. 2016.
- VN Kanade, kvalifikacije, 11. 06. 2016.
- VN Kanade, najbrži krugovi, 12. 06. 2016.
- VN Kanade, startni poredak, 12. 06. 2016.
Pole position: Najbrži krug: |
Lewis Hamilton Nico Rosberg |
1:12.812 1:15.599 |
Vozača u vodstvu: 2 (Hamilton 47 krugova, Vettel 23 kruga)
Prijeđena udaljenost u utrci: 1371 krug (89.0 %), 5979 km
Prijeđena udaljenost u GP vikendu: 3953 krugova, 17 239 km
Najveća brzina: 347.4 km/h (Bottas)
Sigurnosni automobil: nije izlazio
Zaustavljanja u boksu: 36
Pretjecanja: 27
♦ Fotogalerija
♠ Pregled strategija, dionica, najbržih krugova…
POREDAK VOZAČA I MOMČADI NAKON VN KANADE
Vozači | ||
01 | Nico Rosberg | 116 |
02 | Lewis Hamilton | 107 |
03 | Sebastian Vettel | 78 |
04 | Daniel Ricciardo | 72 |
05 | Kimi Räikkönen | 69 |
06 | Max Verstappen | 50 |
>> | POTPUNI POREDAK |
Momčadi | ||
01 | Mercedes | 223 |
02 | Ferrari | 147 |
03 | Red Bull TAG Heuer | 130 |
04 | Williams Mercedes | 81 |
05 | Force India Mercedes | 42 |
06 | Toro Rosso Ferrari | 32 |
>> | POTPUNI POREDAK |
NAJBOLJA VREMENA PO SEKTORIMA
Mercedesi dominiraju u sva tri sektora, a Rosberg je zahvaljujući svježijim soft gumama imao prednost ispred momčadskog kolege Hamiltona. Nico je u 51. krugu morao neplanirano u boks zbog sporog ispuštanja zraka iz gume (eng. slow puncture), a zbog toga je u posljednjoj dionici imao 27 krugova novije gume od Hamiltona.
Britanac je zato imao nešto što Rosberg nije, a to je čista staza u većini utrke zbog čega je uspio bolje sačuvati svoje soft gume i brzinom se približiti Rosbergu na znatno novijim gumama.
Sebastian Vettel treći je u prva dva sektora, ali gubi u trećem sektoru gdje su od njega brži bili Williams, Force India i Red Bull. Treba napomenuti da se treći sektor sastoji od ukosnice, dugog pravca i šikane kod zida prvaka pa na vrijeme dosta utječe jeste li uhvatili nečiju zavjetrinu i jeste li uspjeli otvoriti DRS.
NAJVEĆE BRZINE PO SEKTORIMA
Ovdje vidimo brzine na kraju svakoga sektora, a brzina na kraju trećeg sektora zapravo je brzina na startno ciljnoj crti. Ono što je zanimljivo je Hamiltonova mala brzina na kraju trećeg sektora (295.4 km/h) koju možemo objasniti činjenicom da Hamilton većinu utrke nije imao mogućnost korištenja DRS-a, a najveće brzine postižu se pretkraj utrke kad su bolidi najlakši (tad sigurno nije imao DRS).