
Pirelli je i u Kanadi donio tri najmekše komponente svojih slik guma, ultrasoft, supersoft i soft, kao i na prošloj utrci u Monaku, a zbog hladnijih uvjeta i same konfiguracije staze degradacija je bila neočekivano niska.
Momčadi su za ovu utrku pretežno birale najmekše ultrasoft gume, a Renault i Haas u potpunosti su ignorirali supersoft gume.
Temperatura zraka u nedjelju je bila između 12 i 13 Celzijevih stupnjeva, a staze između 21 i 24 stupnja što je dovelo do manje potrošnje guma. Osim toga, neki vozači i momčadi imali su problema sa zagrijavanjem guma i držanjem istih u optimalnom temperaturnom rasponu, pogotovo u trećem sektoru kojim dominira dugi pravac.
Već se u petak vidjelo da će u igri biti strategije jednog ili dva ulaska u boks, a hladniji uvjeti momčadi su natjerali da za vrijeme same utrke ponovno preispitaju svoje strateške planove.
Lewis Hamilton priznao je da im je plan A bila strategija dva ulaska u boks, ali da su u utrci primjetili relativno nisku degradaciju i odlučili se za plan B – strategiju jednog ulaska u boks.
-
Vettel i Hamilton vodili su bitku cijelu utrku, a nakon nje su se srdačno pozdravili u parc fermeu - Najbolja vremena i najveće brzine po sektorima
- Vettela ‘iziritirala’ dva suicidalna galeba
- Rosberg ‘bijesan’ nakon ‘oštrog’ Hamiltonovog poteza
- Vettel ne krivi Ferrari za poraz – ‘Lewis je bio prebrz’
Strategija dva ulaska teoretski je brža za nekoliko sekundi što znači da bi u slučaju da svaki vozač vozi na praznoj stazi to bio najbrži način za završiti utrku. Ali problem je što u tom slučaju morate brzo prestići vozače na drugoj strategiji inače potencijalni dobitak ove strategije pada u vodu.
Najdužu dionicu u cijeloj utrci odvozio je Fernando Alonso u McLarenu koji je na soft komponenti odvozio čak 52 kruga, što je više i od pobjednika utrke Lewisa Hamiltona koji je na softu odvozio 46 krugova.
Na supersoftu je najduže vozio Sebastian Vettel u Ferrariju (26 krugova), a na ultrasoftu Magnussen u Renaultu (29 krugova).
Što se tiče najbržih krugova na pojedinoj komponenti guma, ponovimo da se najbrži krugovi u pravilu voze u posljednjim dionicama utrke (kada je bolid najlakši), a kako su vozači posljednju dionicu najčešće vozili na soft komponenti tako je i najbrži krug utrke odvožen na toj najtvrđoj dostupnoj komponenti.
Od prvih deset vozača na kraju utrke samo su dvojica bila na strategiji jednog ulaska u boks, ali njima se to itekako isplatilo. Riječ je o pobjedniku utrke Lewisu Hamiltonu i Valtteriju Bottasu u Williamsu koji je završio treći.
Hamilton je loše startao i odmah pao iza Sebastiana Vettela koji je vodio prvih 11 krugova utrke dok ga Ferrari nije pozvao u boks i prebacio na strategiju dva zaustavljanja. Hamilton i Mercedes tada su već znali da će pokušati izvesti strategiju jednog zaustavljanja (čak i da Vettel nije ušao u boks) jer je degradacija bila prilično niska. Strategija je na kraju uspjela jer Vettel na novijim gumama jednostavno nije imao dovoljno brzine da sustigne Hamiltona čije su se soft gume sjajno držale.
Valtteri Bottas također je profitirao od ove strategije nakon što je u 23. krugu obavio svoje jedino zaustavljanje u boksu, ali zato je to zaustavljanje bilo najbrže – trajalo je samo 2.1 sekundu, a Bottas je u pitlaneu proveo tek 22.184 sekunde, također najmanje od svih. Bottas je korišteni ultrasoft zamijenio novim setom softa i na njima vozio do kraja utrke. Strategiju jednog ulaska u boks Williams je planirao još nakon slobodnih treninga u petak.
Osim Hamiltona i Bottasa, na istoj strategiji bili su i Alonso i Magnussen, ali u daleko manje kompetitivnim bolidima.
PREGLED NAJBRŽIH KRUGOVA
Nico Rosberg u Kanadi je odvozio treći najbrži krug ove sezone (nakon Bahraina i Rusije) i ukupno 17. u karijeri, ali to mu je slaba utjeha s obzirom da je u samo dvije utrke izgubio 34 boda prednosti u odnosu na momčadskog kolegu Hamiltona.

Mercedesi dominiraju u najbržim krugovima, a Rosberg je zahvaljujući svježijim soft gumama imao prednost ispred momčadskog kolege Hamiltona. Nico je u 51. krugu morao neplanirano u boks zbog sporog ispuštanja zraka iz gume (eng. slow puncture), a zbog toga je u posljednjoj dionici imao 27 krugova novije gume od Hamiltona.
Britanac je zato imao nešto što Rosberg nije, a to je čista staza u većini utrke zbog čega je uspio bolje sačuvati svoje soft gume i brzinom se približiti Rosbergu na znatno novijim gumama.
Indikativno za Ferrari, Sebastian Vettel kasni u najbržem krugu tri desetinke za Hamiltonom iako je imao 13 krugova novije gume od njega. Vettel je svoj najbrži krug utrke odvozio u posljednjem krugu, a Hamilton dva kruga ranije.
Trećeplasirani u utrci Valtteri Bottas imao je tek 10. najbrži krug utrke jer je bio na strategiji jednog ulaska u boks te je u posljednjoj fazi utrke, kad je bolid najlakši, imao potrošenije gume od vozača koji su bili na strategiji dva ulaska. Anomalija od tog ‘pravila’ je Lewis Hamilton koji je bio na strategiji jednog ulaska u boks, ali je svejedno bio drugi najbrži. To dovoljno govori o Mercedesu W07 Hybrid, ali i o Hamiltonovoj vještini čuvanja guma kada je to potrebno i općenito niskoj degradaciji na ovoj utrci.
VN KANADE, NAJBRŽI KRUGOVI
NAJBOLJA VREMENA PO SEKTORIMA
Mercedesi dominiraju u sva tri sektora, a Rosberg je zahvaljujući svježijim soft gumama imao prednost ispred momčadskog kolege Hamiltona. Nico je u 51. krugu morao neplanirano u boks zbog sporog ispuštanja zraka iz gume (eng. slow puncture), a zbog toga je u posljednjoj dionici imao 27 krugova novije gume od Hamiltona.
Britanac je zato imao nešto što Rosberg nije, a to je čista staza u većini utrke zbog čega je uspio bolje sačuvati svoje soft gume i brzinom se približiti Rosbergu na znatno novijim gumama.
Sebastian Vettel treći je u prva dva sektora, ali gubi u trećem sektoru gdje su od njega brži bili Williams, Force India i Red Bull. Treba napomenuti da se treći sektor sastoji od ukosnice, dugog pravca i šikane kod zida prvaka pa na vrijeme dosta utječe jeste li uhvatili nečiju zavjetrinu i jeste li uspjeli otvoriti DRS.
NAJVEĆE BRZINE PO SEKTORIMA
Ovdje vidimo brzine na kraju svakoga sektora, a brzina na kraju trećeg sektora zapravo je brzina na startno ciljnoj crti. Ono što je zanimljivo je Hamiltonova mala brzina na kraju trećeg sektora (295.4 km/h) koju možemo objasniti činjenicom da Hamilton većinu utrke nije imao mogućnost korištenja DRS-a, a najveće brzine postižu se pretkraj utrke kad su bolidi najlakši (tad sigurno nije imao DRS).